Ovo podrucje je oduvek privlačilo ljude jer je obilovalo ribom, drvećem i divljim životinjama. U prošlosti su stanovnici ovog kraja preduzeli određene korake da obuzdaju divlju reku. Regulisali su tok Dunava tako što su uskim kanalima ispresecali obalu i na taj način obezbedili lagano plavljenje okolnih pašnjaka, livada, depresija, voćnjaka. Ovaj ekološki poljoprivredni sistem pokrenuo je specifičan način poslovanja u regionu.
Konačni izgled, područje je dobilo u drugoj polovini XIX veka kada je regulisan rečni tok Dunava u ovom delu zemlje. Stvorena su tri najzančajnija meandra: Stari Dunav, Rezet Dunav i Grebec koji su svojim tokovima okružili Kopanj i Veranka ostrva zajedno sa Crnom šumom. Za vreme regulisanja rečnog toka čiji je cilj bio da omogući plovnost bodovima, meandri su nasipima odvojeni od Dunava čime je osiguran miran tok reke i plovnost. Regulacijom rečnog toka, 1810. godine, sprečeno je stvaranje novih meandara zbog čega je počeo proces isušivanja. Proces sporog ali sigurnog isušivanja i zamiranja meandara dovodi u pitanje opstanak biljnog i životinjskog sveta koji je u direktnoj zavisnosti od određenih uslova snabdevanja vodom. Očekuje se da će od 2007. godine, uz pomoć Svetske banke započeti proces revitalizacije ovog područja.
Gemenc je stvoren kao dete Dunava i njemu duguje svoj opstanak.
Konačni izgled, područje je dobilo u drugoj polovini XIX veka kada je regulisan rečni tok ovog dela zemlje. Stvorena su tri najzančajnija meandra: Stari Dunav, Rezet Dunav i Grebec koji su svojim tokovima okružili Kopanj i Veranka ostrva zajedno sa Crnom šumom. Za vreme regulisanja rečnog toka čiji je cilj bio da omogući plovnost bodovima, meandri su nasipima odvojeni od Dunava čime je osiguran miran tok reke i plovnost. Proces sporog ali sigurnog isušivanja i zamiranja meandara dovodi u pitanje opstanak biljnog i životinjskog sveta koji je u direktnoj zavisnosti od određenih uslova snabdevanja vodom.
Gemenc je stvoren kao dete Dunava i njemu duguje svoj opstanak.