Područje plavne zone Dunava, na krajnjem severozapadnom delu Srbije, od državne granice sa R. Mađarskom do mosta na reci Dunav kod Bogojeva, pod nazivom " Gornje Podunavlje" predstavlja jednu od poslednjih oaza močvarnih staništa kod nas i u celom toku Dunava. Kao takav, pored ostalog, predstavlja i snažan reproduktivni i diverzitetski centar faune vodozemaca (Amphibia) i gmizavaca (Reptilia) Panonskog basena. Značaj Dunava je utoliko veći kada se uzme u obzir da se u njegovom neposrednom okruženju nalaze najplodnije poljoprivredne površine i brojni urbani centri, koji razvojem civilizacije vrše sve veći pritisak na opstanak reke i života u i oko nje.

U fauni vodozemaca ovog dela Pudunavlja prisutne su obe grupe poznate u Evropi. U grupi repatih vodozemaca (Caudata) zabeleženi su: Triturus dobrogicus (veliki podunavski mrmoljak) i Triturus vulgaris (mali mrmoljak). U grupi bezrepih vodozemaca - žaba (Anura) registrovani su: Bombina bombina (crvenotrbi mukač), Pelobates fuscus (obična češnjarka), Bufo bufo (obična krastava žaba), Bufo viridis (zelena krastava žaba), Hyla arborea (gatalinka), Rana dalmatina (šumska žaba), Rana kl. esculenta (zelena žaba), Rana lessonae (mala zelena žaba) i Rana ridibunda (velika zelena žaba).

Stanje populacija vrsta vodozemaca u direktnoj je vezi sa stanjem akvatičnih biotopa koji su im neophodni za normalno odvijanje životnih ciklusa.

U fauni gmizavaca registrovane su, do sada jedna vrsta kornjača, četiri vrste guštera i četiri vrste zmija. Od kornjača tu je Emys orbicularis (barska kornjača), među gušterima nalaze se Anguis fragilis (slepić), Lacerta viridis (obični zelembać), Lacerta agilis (livadski gušter) i Podarcis muralis (zidni gušter). U redu zmija, ovo područje naseljavaju Elaphe longissima (eskulapov smuk), Coronella austriaca (smukulja), Natrix natrix (belouška) i Natrix tessellata (ribarica).