Srpska čitaonica osnovana je 1845. godine na inicijativu 72 najučenija i najuglednija somborska Srbina. Prostorije čitaonice 1858. godine bile su u okviru Srpske učiteljske škole. Članovi čitaonice, koji su po Ustavu somborske Srpske čitaonice mogli biti samo oni građani čije su poštenje, dobrota i pravičnost osvedočeni, mogli su pored knjiga čitati i srpsku i nemačku štampu. Početkom šezdesetih godina XIX veka prostorije čitaonice bile su u kasnije srušenoj palati In foro na mestu današnje Robne kuće. Nakon više decenija seljakanja, zgrada Srpske čitaonice sagrađena je 1882. godine u stilu eklektizma. Sredstva za izgradnju zgrade prikupljena su dobrovoljnim prilozima članova čitaonice i srpskog građanstva, beskamatnim zajmom i pozajmicom iz prosvetnog fonda Pravoslavne crkvene opštine somborske.
Ženidbom sa bogatom somborkom Julijanom Palanački i dolaskom u Sombor, 1897. godine članom čitaonice postaje znameniti srpski pesnik Laza Kostić, a 1901. godine i njen dugogodišnji predsednik. Srpska čitaonica bila je do 1918. godine glavna knjižnica u gradu, nakon čega tu ulogu preuzima Gradska biblioteka, a značaj Čitaonice znatno opada. Između dva svetska rata čitaonica je obnovila rad i povećala broj članova. U vreme Drugog svetskog rata čitaonici je zabranjen rad. Nakon drugog svetskog rata, 1957. godine, iz imena čitaonice izbrisan je nacionalni predznak srpski, a pridodato je ime najslavnijeg člana Srpske čitaonice Laze Kostića. Tek 1991. godine čitaonici je vraćena nacionalna pridevska odrednica, te je njen današnji naziv Srpska čitaonica ’’Laza Kostić’’. Zgrada čitaonice temeljno je obnovljena devedesetih godina XX veka uz čuvanje izvornog arhitektonskog duha zdanja.
|