Na razvalinama starih turskih građevina, preko puta Pašine kule, somborski Bunjevci počeli su 1717. godine da grade crkvu Svetog trojstva koju su završili 1719. godine. Crkva je bila dugačka 12, a široka 4 hvata i imala je dva tornja sačinjena od drvata. Pored stare crkvice, 1752. godine svečano je postavljen ugaoni kamen u temelj nove crkve. Crkva je sagrađena 1762. godine u baroknom stilu sa osnovom jednobrodne bazilike. Barokni crkveni toranj visine 53 metra podignut je 1768. godine, te je crkva dobila svoj konačni izgled sačuvan do danas. Unutrašnje uređenje crkve završeno je 1771. godine. Crkvene orgulje su izgrađene 1772. godine. Crkvom dominira velika prestona slika Svetog trojstva, ulje na platnu dimenzija 5.9x3m, naslikana 1786. godine.
Pored crkve Presvetog trojstva nalazi se zgrada nekadašnjeg franjevačkog samostana, a danas Župnog dvora. Izgradnja zgrade za smeštaj franjevaca započela je 1743. godine, a završena je 1749. godine. U njenim prostorijama je Sombor svečano proglašen za slobodan i kraljevski grad. Franjevci su po naredbi cara Josifa II morali da napuste samostan 1786. godine. Iste godine Sombor je postao stalno sedište Bačko-bodroške županije. Deo samostana korišten za smeštaj županijske administracije sve do završetka izgradnje zgrade Županije 1809. godine.
Sa južne i istočne strane zgrade od kraja XVIII veka nalazi se pijaca koja je 1820. godine ograđena jakim kovanim lancima – od tog vremena među somborcima za pijacu ustaljen je naziv ’’Pijaca u lancima’’.
Na južnoj fasadi nekadašnjeg samostana nalazi se Sunčani sat sa svojim opominjućim natpisom na srpskom i mađarskom jeziku ’’Jedan ti je od ovih poslednji!’’. Sunčani sat nastao je 1852. godine na inicijativu Jovana Čokora, tadašnjeg profesora i upravnika Učiteljske škole. Ovaj obrazovan čovek teške naravi surovo je kažnjavao učenike što je izazivalo đačke pobune, te je morao da napusti Sombor. Želeo je da za sobom ostavi vidan trag, a pošto se bavio astronomijom dao je da se sačini ovaj sat koji i danas privlači pažnju. |