Prema popisu stanovništva iz 2002. godine Sombor ima 51.471 stanovnika u gradu, tj. 97.263 stanovnika u opštini.
Somborska opština je etnički izrazito šarenolika. Registovana je 21 nacionalnost. Najbrojnije stanovništvo u opštini su Srbi (61%), zatim Mađari (13%), Hrvati (8%), Bunjevci (3%). Ostalih 15% stanovništva sačinjavaju jugoslovenska, crnogorska, albanska, bošnjačka, bugarska, goranska, makedonska, muslimanska, nemačka, romska, rumunska, ruska, rusinska, slovačka, slovenačka, ukrajinska i češka nacionalnost.
Učestale promena brojnosti stanovništva Sombora izazvane su smenjivanjem perioda privrednog prosperiteta sa periodima stagnacije i recesije. Demografske promene najčešće su izazvane seobama naroda, ratovima, epidemijama, migracijama, promenama državnih granica, ekonomskim promenama, industrijalizacijom, urbanizacijom i sl.
Proces urbanizacije nekadašnjeg Coborsentmihalja uveliko je trajao početkom XVI veka. U vreme Mađarske seljačke bune 1514. godine vlastelinska porodica Cobor uklonila se pred vojskom sastavljenom od kmetova, sitne vlastele i kaluđera nezadovoljnih kraljevim odustankom od borbe protiv Turaka. Trupe mađarskih plemića uništile su pobunjene mađarske kmetove. Na mesto izginulih i raseljenih mađarskih kmetova ubrzano se naseljavaju Srbi. Turci 1541. godine osvajaju i naseljavaju Coborsentmihalj, tj. Sombor. Tatarska vojska je 1598/99. godine zimovala u Somboru i nanela velika zla hrišćanskom stanovništvu koje napušta sela oko Sombora. Na mesto raseljenog stanovništva početkom dvadesetih godina XVII veka doseljavaju se bunjevačke porodice iz Dalmacije, Like i Bosne. Tursko stanovništvo se iselilo iz Sombora 1687. godine. U isto vreme doseljen je novi talas bunjevačkog stanovništvo. Nakon tri godine u Velikoj seobi Srba doseljen je veliki broj Srba sa Kosova, iz Raške, Šumadije, Podrinja, Hercegovine i Bosne. Godine 1744. godine u Sombor i njegovu okolinu pristižu prvi doseljenici iz Austrije, Češke i Šlezije, a zatim i 1764-1767. i 1770. godine u novim kolonizacijama. Kada je 1786. godine Sombor postao sedište Bačko-bodroške županije doseljavaju se najviše Mađari i Nemci, a manje Jevreji, Slovaci, Grci, Cincari, Bugari i Romi. Grad je 1852. godine imao više stanovnika nego tadašnji Beograd, Novi Sad, Osijek ili Zagreb. Značajnijih demografskih promena nije bilo do Drugog svetskog rata. U toku ovog rata u nemačkim koncentracionim logorima stradalo je 964 somborska Jevreja, a nakon njega u somborskoj opštini kolonizovane su porodice iz Dalmacije, Like, Banije i Korduna na mesto nemačkog stanovništva koje se delimično povuklo sa nemačkim trupama, a delimično stradalo u radnim logorima. Raspadom bivše Jugoslavije devedesetih godina XX veka došlo je do novih promena u etničkoj strukturi doseljavanjem srpskog stanovništva iz Hrvatske i Bosne.
Od prvog (1787) do poslednjeg (2002) popisa stanovništva broj stanovnika Sombora kontinuirano raste.
|